SARAJEVO - Studija "Dijagnoza tržišta rada u BiH", koju je realizovao Ekonomski institut Sarajevo potencirala je, pored nezaposlenosti, problem neaktivnosti stanovništva u BiH.
SARAJEVO - Studija "Dijagnoza tržišta rada u BiH", koju je realizovao Ekonomski institut Sarajevo potencirala je, pored nezaposlenosti, problem neaktivnosti stanovništva u BiH.
Studija je rađena za federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Svjetsku banku.
Kada se govori o tržištu rada u BiH uglavnom je diskusija koncentrisana na pitanje nezaposlenosti. Ona se može posmatrati s administrativnog stanovišta - u odnos stavlja registrovane nezaposlene (542.253 osobe) s radnom snagom (1.249.813 registrovanih zaposlenih i nezaposlenih osoba), prema stanju početkom maja 2015.
Drugi način posmatranja je prema metodologiji ILO (Međunarodne organizacije rada), koji govori o realnoj (anketnoj) nezaposlenosti.
U BiH se jednom godišnje na bazi anketiranja oko 30.000 osoba nastoji utvrditi koliki broj osoba stvarno radi, pri čemu osoba može biti administrativno registrovana kao nezaposlena, a stvarno zaposlena.
Realna stopa nezaposlenosti, pored formalno registrovane, nastoje se obuhvatiti i neformalno zaposlene osobe, koje ostvaruju određene prihode po osnovu rada, ali u sklopu radnog angažmana ili nisu penziono i zdravstveno osigurane, rade na crno ili nisu u obavezi da se osiguraju, kao što su to na primjer poljoprivrednici.
Prema ovoj metodologiji, broj realno zaposlenih u BiH u aprilu 2014. godine iznosio je 822.000 osobe.
Problem neaktivnosti stanovništva je pitanje o kojem se u BiH nedovoljno govori. Osobe su u radnosposobnoj dobi (15 - 65 godina), a nisu zaposlene niti traže zaposlenje. Ukupan broj ovih osoba u 2014. godini je iznosio 1.465.000 osoba. Kada se na taj broj dodaju i stvarno nezaposlene osobe (311.000), dobije se da je dvije trećine osoba u radnoj dobi nezaposleno ili neaktivno, prenosi Vijesti.ba.
Prema ovom pokazatelju, BiH je rangirana među posljednjim u svijetu. Problem aktivacije, odnosno zapošljavanja neaktivnih osoba je u tome što ih je većina samo sa završenom osnovnom školom i niže, što su mnogi od njih penzionisani prije 65. godine, nesposobni za rad ili obeshrabreni (vjeruju da ne mogu naći zaposlenje).
Problem neaktivnosti posebno je izražen kada se računa stopa zaposlenosti u BiH (zaposleni kao procent u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi). Prema kalkulacijama Ekonomskog instituta Sarajevo ova stopa iznosi 40 odsto.
Poređenja radi, cilj strategije EU 2020. je stopa zaposlenosti od 75 odsto. Da bi BiH dostigla zemlje koje su u EU najniže rangirane (Grčka, Hrvatska, Španija, Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunija i Slovačka) treba da kreira 300.000 novih radnih mjesta, saopšteno je iz Ekonomskog instituta.