Njemačka je u protekloj godini najviše živih svinja izvezla u BiH, gdje su odvezene na klanje i preradu, piše “Osnabrueker Cajtung”, navodeći podatke iz njemačkih statističkih baza.
Kako su istakli, ovi podaci pokazuju da je Njemačka u zemlje izvan EU prošle godine izvezla ukupno 6,6 miliona raznih živih životinja, a da je najviše živih svinja, njih 3.712, izvezeno u BiH.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine uvezla živih žiotinja i mesa u vrijednosti oko 353 miliona maraka, dok je u istom periodu izvezla 12.000 tona životinja i mesa u ukupnoj vrijednosti oko 65 miliona maraka.
Tako smo, primjera radi, u prvoj polovini godine uvezli oko 4.500 tona peradi u vrijednosti oko 11,5 miliona maraka, a izvezli 1.300 tona peradi u vrijednosti oko 3,6 miliona maraka.
Živih životinja uvezli smo oko 4.100 tona, u vrijednosti oko 19,5 miliona maraka. Kada govorimo o živim svinjama, u prvoj polovini ove godine smo iz Njemačke uvezli 176 tona živih svinja, ukupne vrijednosti 716.000 maraka. Što se tiče živih svinja, izvozili smo ih samo u Srbiju, i to 400 tona, ukupne vrijednosti oko 900.000 maraka.
Ako je vjerovati ovim podacima, njemačke svinje smo plaćali četiri marke po kilogramu žive vage, dok su bh. svinje u Srbiji plaćali 2,25 maraka po kilogramu žive vage.
Ostoja Nikolić, predsjednik Upravnog odbora Republičkog udruženja proizvođača mlijeka i goveda RS, kaže da su okolne zemlje, a pogotovo zemlje EU, učinile sve da pomognu svojim poljoprivrednim proizvođačima kroz razne oblike subvencija, a da organi u BiH čine vrlo malo da zaštite domaću proizvodnju, te da je to razlog da se malo izvozi izvan BiH, pogotovo u EU.
“Ja ne znam kako drugačije da objasnim da su meso i drugi proizvodi koje uvozimo jeftiniji od naših. A garantujem da je ovo što mi proizvedemo mnogo zdravije i bolje za konzumaciju od tog uvoznog, pogotovo što nama ovdje dođe ono što je kod njih najnekvalitetnije”, rekao je Nikolić za “Nezavisne”.
Smatra da problem nije samo u slabom djelovanju domaćih vlasti, već i u needukovanosti domaćih potrošača.
“Ljudi uglavnom gledaju da kupe ono najjeftinije i često ne gledaju kvalitet. Ne može kobasica koštati četiri marke po kilogramu, a da to bude vrhunski kvalitet. Ljudi se sve više razbolijevaju zbog prerađenog uvoznog mesa. Trebalo bi da obrate pažnju na svoje zdravlje i na zdravu hranu”, kaže on.
Dodaje da ne očekuje pomoć od EU, nego od domaćih organa.
“Niko vama danas ne daje ništa besplatno, a da nešto ne traži zauzvrat. Nikome ne bi trebalo više biti u interesu nego nama da imamo zdravu i uspješnu domaću poljoprivrednu proizvodnju”, ističe Nikolić.
Podsjećanja radi, EU je u nekoliko navrata morala otkazivati sredstva upućena za pomoć bh. poljoprivredi zbog političih problema, a zadnji takav slučaj vukao se nekoliko godina jer nije bila usvojena Strategija o ruralnom razvoju, kad je EU povukla više desetina miliona evra kojim je planirala pomoći BiH.
Osim u novcu i fondovima, u Evropskoj komisiji tvrde da su bh. poljoprivredu pomogli i asimetričnim trgovinskim aranžmanima.
“Od 2000. godine, EU je unilateralnom odlukom omogućila BiH da dobije slobodan pristup tržištu EU za gotovo sve poljoprivredne proizvode, osim vina, nekih ribljih prerađevina, šećera i teladi, gdje se primjenjuju određene tarife”, rekli su oni.