Na uvoz voćnih sadnica prošle godine otišlo je oko 1,5 miliona maraka, dok je godinu ranije 1,9 miliona KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, što je za oko 370.000 KM manje nego godinu dana ranije.
Prema podacima UIO BiH, najviše sadnica voća prošle godine je uvezeno iz Nizozemske, Srbije i Hrvatske.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da, kada je pitanju uvoz sadnica, RS nema veliku potrebu za uvozom.
Dodao je da veliki broj naših voćara smatra da su sadnice iz inostranstva boljeg kvaliteta.3
"Kod nas vlada mišljenje da su nizozemske sadnice na dobrom glasu i svi misle da je to dobar kvalitet", kazao je Dojčinović i dodao da su prošle godine iz Nizozemske uvezene sadnice koje su bile zaražene.
"Ipak nije sigurno uvoziti sadnice, jer oni nam sigurno daju lošiji kvalitet nego što ostavljaju za svoje tržište", rekao je on.
Prema njegovim riječima, sadnice iz inostranstva su daleko skuplje nego što su kod domaćih proizvođača.
"Za jednu sadnicu iz Nizozemske je potrebno izdvojiti dva do tri puta više novca nego što kod nas", ističe Dojčinović.
Kako kaže, najviše se uvoze sadnice kruške i jabuke, a u RS se uvozi i velika količina sadnog materijala iz Belgije.
"Kad bismo kod naših domaćih rasadničara ugovorili proizvodnju sadnog materijala, imali bismo dovoljno za naše potrebe i ne bismo imali potrebe za uvozom", ističe Dojčinović i dodaje da je bitno pojačati kontrole proizvođača.
"Naše sadnice su prilagođene našoj klimi, a kad ih nabavljamo iz uvoza, moramo ih držati u hladnjačama i prilagođavati našim uslovima", pojasnio je Dojčinović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da BiH nema veliku potrebu za uvozom, jer ima dovoljno rasadničara na našim prostorima.
"Prednost domaće sadnice je ta što je ona u našim agroklimatskim uslovima stasala i pokupila sve te klimatske osobine u svoj gen i apsolutno ih je lakše zasaditi i prilagoditi terenima u BiH nego one koje uvozimo", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, uvozni materijal podliježe graničnim kontrolama i analizama.
"Ali isto tako postoji mogućnost uvoza nekakvih bolesti koje nisu tipične za naše terene", dodao je Marinković i uputio apel domaćim proizvođačima da sade domaće voćne sadnice na naše terene.
"Naše sadnice mogu biti konkurentne uvoznim i sigurno naši rasadničari mogu da proizvedu dovoljne količine koje su potrebne za tržište BiH", zaključio je Marinković