Na tržištu rada trenutno se najviše traži srednja stručna sprema, odnosno posebna zanimanja kao što su zavarivači, rukovoditelji CNC mašinama, a najveća potražnja je u IT sektoru.
Na tržištu rada trenutno se najviše traži srednja stručna sprema, odnosno posebna zanimanja kao što su zavarivači, rukovoditelji CNC mašinama, a najveća potražnja je u IT sektoru.
Na evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje, zaključno s travnjem ove godine, bilo je 26.370 osoba s visokom stručnom spremom. Najviše je ekonomista, čak 4.041, te pravnika 3.552. Također, među nezaposlenim osobama su i profesori razredne nastave, te bosanskog i engleskog jezika, dok na ovim evidencijama nije prijavljen niti jedan inženjer elektrotehnike, piše Faktor.
U ovim podacima prednjače Sarajevska županija s 8.830, te Tuzlanska županija s 5.943 nezaposlene fakultetski obrazovane osobe.
Očito je na snazi hiperprodukcija visokoobrazovanih kadrova u kojoj nitko ne razmišljaja o mogućnostima pronalaska posla nakon obrazovanja, već samo i isključivo o završetku fakulteta.
Ranko Markuš, tim lider na projektu zapošljavanja mladih osoba YEP, za Faktor kaže kako roditelji često ne razmišljaju o tome što je potrebno tržištu rada, već da njihova djeca moraju završiti fakultete.
- Na tržištu rada trenutno se najviše traži srednja stručna sprema, odnosno posebna zanimanja kao što su zavarivači, rukovoditelji CNC mašinama, a najveća potražnja je u IT sektoru. Poslodavci u ovom sektoru čak i ne pitaju ima li osoba završen fakultet, već zna li raditi ovaj posao – kazao je Markuš.
On tvrdi da i pored podataka da su ekonomisti i pravnici najbrojniji na uredima za zapošljavanje, oni možda i najlakše pronalaze posao, jer su potrebni u svakoj tvrtki i instituciji.
Optimistično stoga zvuči izjava premijera SŽ Elmedina Konakovića u kojoj je najavio da će upisna politika na fakultetima od naredne godine biti kreirana u službama za zapošljavanje jer oni najbolje poznaju potrebe tržišta rada.
-Službe za zapošljavanje širom BiH trebale bi biti važan faktor u kreiranju upisne politike. Međutim, treba imati na umu da se one bave samo posljedicama, odnosno vide kojih je profesija najviše na tržištu rada. Zato je jako važno da u kreiranje upisne politike budu uključeni i poslodavci koji znaju što će im trebati u narednom razdoblju – kazao je Markuš.