Kompanija "Kremnice" iz Berkovića svakog mjeseca za Kinu izveze 550 kubika kamenih blokova vrijednih oko 200.000 evra. Preko luke Ploče put ove daleke zemlje odlazi oko 70 brodskih kontejnera najkvalitetnijeg hercegovačkog kamena.
Potražnja za hercegovačkim kamenom, koji se upotrebljava za zidanje, ali i kao kamena obloga, svake godine sve je veća.
Osnivač i direktor ove kompanije Marinko Puljić objašnjava da se u čitav ovaj posao upustio prije deset godina. Kako kaže, počeci nisu bili ohrabrujući, zbog čega je jedno vrijeme htio i da digne ruke od svega.
- Znao sam da je na ovim prostorima izuzetno kvalitetan kamen i da za njega postoji tržište. Ali, sami počeci nisu bili baš obećavajući. Bilo je teško jer smo imali staru opremu. Onda se prije pet godina pojavio kineski investitor, koji je odlučio da uloži dva miliona evra i od tada je sve krenulo nabolje - kaže Puljić za "Glas Srpske", dodajući da danas put Kine odlazi oko 1.500 tona kamenih blokova mjesečno, ali se i manji dio izvozi u Italiju.
Iz ovog preduzeća ističu da se na ovom ne planira stati, te da nema razloga da se ne zaokruži ova priča i da se kamen, kojeg ima u izobilju u Hercegovini, ne plasira i širom svijeta.
Već je sačinjen plan izgradnje proizvodne linije, čime bi se tržištu ponudili i kameni blokovi i gotovi proizvodi. Nakon što se realizuje i ova investicija, biće povećan stepen iskorišćenja iskopanog kamena, ali i dodatno zaposlen jedan broj radnika.
Da bi do toga i došlo, Puljić očekuje da mu i vlasti Republike Srpske, kao i menadžment "Elektroprivrede RS", izađu u susret, jer ono što trenutno najviše ograničava ovakve ambiciozne poslovne planove jeste loša elektromreža.
- Vjerujem, a i nadam se da ćemo kod nadležnih naići na razumijevanje, te da će u blizini kamenoloma biti izgrađena odgovarajuća trafo-stanica, jer bez nje svako dalje širenje kapaciteta nije moguće - pojasnio je Puljić.
Dodao je i da posljednjih nekoliko godina sve više kompanija pokazuje interesovanje za ulaganje u ovu novu privrednu granu, ne samo u Berkovićima, već i na području opština Bileća i Nevesinje.
- Da se otvori još deset kamenoloma, za sve bi bilo posla. Smatram da bi i nadležne institucije trebalo da se aktivnije uključe u ovo i naprave određena istraživanja kako bi se vidjelo gdje ima kvalitetnog kamena za građevinarstvo i da onda daju koncesije za njegovu eksploataciju - kaže Puljić, objašnjavajući da postoji nekoliko perspektivnih lokacija na kojima bi vrijedilo sprovesti istraživanja.
Brendiranje "kremita"
Ono što karakteriše ovaj kamen, kojeg su radnici ovog preduzeća prozvali "kremit", jesu njegove mehaničke osobine, ali i to što slabo upija vodu, te ima karakterističnu i "prijatnu" boju. U planu je, kako kaže Marinko Puljić, da brendiraju ovaj kamen, što bi ga moglo staviti u ravan sa svjetski poznatim sa Brača, koji danas krasi mnoga veleljepna zdanja, pa i samo predvorje zgrade Ujedinjenih nacija u Njujorku.