Nezaposlene osobe u Bosni i Hercegovini često se suočavaju s brojnim preprekama kod dobivanja posla. Dok takozvani insajderi dobivaju zaštićena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapošljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da „autsajderi“ ostanu u sektorima s nižom produktivnošću ili traže zaposlenje u inostranstvu. - See more at: http://www.avaz.ba/clanak/138489/kolektivna-depresija-mladih-zbog-masovne-nezaposlenosti#sthash.SJi8d400.dpuf
Nezaposlene osobe u Bosni i Hercegovini često se suočavaju s brojnim preprekama kod dobivanja posla. Dok takozvani insajderi dobivaju zaštićena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapošljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da „autsajderi“ ostanu u sektorima s nižom produktivnošću ili traže zaposlenje u inostranstvu.
Štaviše, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili „nepostojeće radnike“ koji se grčevito drže za prošlost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo više ljudi je jednostavno odustalo od mogućnosti pronalaženja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu učešća na tržištu rada u Evropi sa samo 44 odsto radno sposobnog stanovništva
Zbog ograničenog radnog iskustva, još je teže je za mlade da pronađu zaposlenje. Iz razloga što su često spremni da prihvate privremene aranžmane u cilju dobijanja nekog početka u životu, mladi su još više oštećeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapošljavanja.
Istraživanja portala „Posao.ba“ iz prve polovine 2014. godine provedeno na uzorku malih, srednjih i novoregistrovanih kompanija u BiH, pokazalo je da se ove kompanije prilikom zapošljavanja u najvećem procentu još uvijek oslanjaju na preporuke rodbine i poznanika, dajući time prednost poznanstvu na uštrb kvalifikacija kandidata, čineći time štetu vlastitim kompanijama.
Potvrdila je to za “Avaz” Edina Šehović, marketing menadžer ovog portala te dodala da će bh. tržištu rada trebati još neko vrijeme sazrijevanja i prihvatanja globalnih trendova u zapošljavanju i upravljanju kadrovima, a svijetla tačka su velike internacionalne kompanije i pojedine - vrlo respektabilne - domaće kompanije, koje su pravi primjer ispravnog i efikasnog upravljanja ljudskim potencijalima.
- Tržište rada BiH, kao i regiona postaje sve konkurentnije i zasićenije novom radnom snagom, te samim tim imamo situaciju na tržištu gdje je borba za jedno radno mjesto na strani onih kvalifikovanijih i iskusnijih kadrova, koji rade na unaprijeđenju svojih vještina i time sebi povećavaju tržišnu vrijednost te su atraktivniji kompanijama – ističe Šehović.
Takvoj situaciji, navodi, doprinosi i broj radnih mjesta koji nije u srazmjeru sa raspoloživom radnom snagom na tržištu.
- Kompanije prilikom zapošljavanja prednost daju onim poslotražiocima koji iza sebe imaju odgovarajuće obrazovanje i iskustvo i koji nisu imali veće pauze u vidu dugogodišnje nezaposlenosti u svojoj biografiji. Sve to u konačnici ima nepovoljne posljedice za one poslotražioce koji uslijed dugogodišnjeg nedostatka angažmana postaju neatraktivni kompanijama, a naročito ukoliko tokom pomenutog perioda nisu ulagali u razvoj postojećih ili stjecanju novih vještina i znanja, čime bi bili konkurentni na tržištu rada - kazala je Šehović.
Ona je navela da je evidentan nesrazmjer obrazovnog sistema i potreba tržišta rada, što u konačnici dovodi do polarizacije tržišta u vidu deficitarnih i suficitarnih kategorija poslova i kadrova.
Naime, rezultati istraživanja portala „Posao.ba“ pokazuju da ne postoji sistemsko usmjeravanje mladih ljudi u one djelatnosti čijih kadrova zaista nedostaje bh. tržištu, a to su prije svega IT software, Zdravstvo, Zanatske usluge, Umjetnost i dizajn i Građevinarstvo.
Tržište rada BiH jeste pod direktnim utjecajem stanja bh.privrede, pa samim tim predstavlja njen odraz u smislu nedovoljne razvijenosti i konkurentnosti u odnosu na globalne trendove. Nedostatak koordinacije obrazovnog sektora i tržišta dovodi do jasne podjele na deficitarne i suficitarne kategorije poslova, ostavljajući time veliki broj ljudi bez realne šanse za zaposlenjem.
- Mladi ljudi se još uvijek vode vlastitim preferencijama ili čak preferencijama ljudi iz njima bliskog okruženja, na uštrb realnih pokazatelja o stanju i potrebama tržišta rada, pa se tako odlučuju studirati na onim fakultetima čijim kadrovima je bh.tržište već uveliko prezasićeno. Kvalitetni i konkurentni kadrovi odlaze u druge zemlje, u potrazi za boljim uslovima rada koje im naše kompanije ne mogu obezbijediti, čime naša zemlja ostaje trajno oštećena za stručnjake kakvi su bh. privredi potrebni, dok s druge nadležne institucije nemaju plan zadržavanja ovakvih ljudi u našoj zemlji – kazala je Šehović.
Adnan Delić, direktor Agencija za rad i zapošljavanje BiH kaže da je tržište rada u BiH odraz trenutne ekonomske situacije čija privreda nije u mogućnosti da angažira veliku ponudu radne snage na evidencijama nezaposlenih.
On navodi da je u 2014 godini primjetan trend stabilizacije na tržištu rada, jer je stopa nezaposlenosti bila 27,5% (25,2% za muškarce i 31,2% za žene), koliko je iznosila i u istom periodu 2013. godine (26,5% za muškarce i 29,0% za žene). Snažni doprinos ovoj činjenici dali su i programi aktivnih mjera za zapošljavanje, koje provode zavodi i službe zapošljavanja u BiH, i koji su u 2013. godini obuhvatili 19.249 lica, za šta je utrošeno 43 miliona KM.
Kako saznajemo iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ovim programima su najviše obuhvaćeni mladi bez radnog iskustva, žene, pripadnici romske populacije, lica sa nižim stepenom obrazovanja te lica starije starosne dobi. Programi preferiraju i zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima kao što su poljoprivreda i industrija, ali i prekvalifikaciju i dokvalifikaciju u cilju pronalaženja zaposlenja.
Stabilizacija se, ističu, ogleda i u povećanju broja zaposlenih lica sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja u BiH, gdje je u 2013. godini ukupno zaposleno 90.811 nezaposlenih lica, što je u odnosu na 2012. godinu više za 10.448 lica ili 12,99%.
- Osnovni razlog za nezaposlenost jeste nedovoljan broj radnih mjesta i neravnopravan položaj mladih bez radnog iskustva. Poslodavci u 90% objavljenih oglasa traže dodatna znanja i vještine, što mladi tek izašli iz procesa obrazovanja ne posjeduju. Osim ekonomske situacije, nezaposlenosti mladih doprinosi i obrazovni sistem koji već dugi niz godina školuje kadrove za evidencije biroa za zapošljavanje. Upisna politika je trenutno više odraz želje pojedinih obrazovnih institucija, učenika, roditelja i javnosti, nego odraz potrebe društva i tržišta rada – kazao nam je Delić.
On dodaje da su na evidencijama najviše prijavljeni mladi sa III. stepenom obrazovanja, koji posjeduju neadekvatna zanimanja sa zastarjelim znanjima i vještinama za kojima ne postoji tražnja na tržištu rada. S druge strane, izuzetno su tražena pojedina zanatska zanimanja za koja postoji mali ili nikakav interes učenika za upis.
Ahmed Nurković, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je činjenica da mladi sve više odbijaju prijaviti se na oglase za posao jer su svjesni teškog ekonomskog statusa mnogih institucija u državi, u kojima su poslodavci korumpirani.
- U takvoj situaciji stvara se kolektivna depresija zbog koje i obrazovani ljudi gube sigurnost i samopouzdanje za obavljanje nekog posla za koji su kvalificirani, jer smatraju da su danas mito i korupcija osnovni put za stupanje u radni odnos. Veliki broj privremenih poslovnih angažmana su dostupni mladima tokom studija. Primjetili smo da se slabo odazivaju na volonterske aktivnosti u nevladinim i sličnim organizacijama koje im plaćaju neka minimalna sredstva, ali dovoljna za skromnije prohtjeve jednog studenta – kazao je Nurković.
On dodaje da je bh. tržište rada u izuzetno teškoj situaciji i zbog njegove neuređenosti i nepovezanosti sa visokim obrazovanjem. Smatra da je na državnim i privatnim fakultetima potrebno osnivanje kadrova mladih intelektualaca koji će potaknuti veću prisutnost mladih snaga u poslovnom sektoru.
- Teško je doći do posla, a još ga je teže zadržati. Mnogo je prekvalificiranih osoba za poslove koji se nude i zbog toga mladi gube interes i volju jer su mnogo sposobniji za neke ozbiljnije angažmane i statuse u državi, ali teško dolaze do njih zbog korupcije – dodaje Nurković.
Tržište rada u Bosni i Hercegovini preplavljeno je visokoobarazovanim mladim kadrovima. Razlog tome je, prema mišljenju Predraga Govedarice, predsjednika Unije Studenata RS, hiperprodukcija kadrova, i to u oba entiteta BiH.
- Državni i privatni fakulteti proizveli su veliki broj obrazovanih kadrova, a broj se svake godine povećava. Krajem 2010. godine bilo je 21.000 visokoobrazovanih lica a sada se taj broj uduplao. Velika armija nezaposlenih, visokoobrazovnih ljudi – kazao je Govedarica.
Poslodavci prilikom raspisivanja konkursa za posao, obično traže mlade ljude sa iskustvom, što u većini slučajeva nije moguće.
- Institucije države i ministarstva bi trebale da obezbijede diplomiranim licima da odrade pripravnički, da polože stručni ispit. U suprotnom dosta mladih ostaje na biroima i više od 10 godina – kazao je Govedarica