Korupcija je ozbiljna prepreka investicijama, potkopava ekonomski rast i socijalne politike. Korupcija cvjeta na kompliciranim propisima i naknadama koje službenici mogu ponuditi za rješavanje ili zaobilaženje biokratskih prepreka.
Korupcija je ozbiljna prepreka investicijama, potkopava ekonomski rast i socijalne politike. Korupcija cvjeta na kompliciranim propisima i naknadama koje službenici mogu ponuditi za rješavanje ili zaobilaženje biokratskih prepreka.
Još je na Forumu za prosperitet i zapošljavanje, održanom krajem maja ove godine, koji je okupio predstavnike vlasti, poslovne zajednice te međunarodne i domaće ekonomske stručnjake ukazano na ovu činjenicu.
U “Sporazumu za rast i zapošljavanje”, koji bi trebao biti temelj za kreiranje ekonomskog programa novih vlasti u BiH istaknuto je kako je potrebno hitno pokrenuti aktivnosti za smanjenje propisa, koje će ujedno omogućiti da preostale procedure budu jasnije i otvorene za javnost.
Jer, prema nekim istraživanjima skoro tri četvrtine poslovnih ljudi u BiH vide korupciju kao značaju prepreku za poslovanje.
Ljerka Marić, direktorica Direkcije za ekonomsko planiranje BiH smatra da je problem nastao kada se korupcija u društvu pretvorila u način života ljudi, jer se stvorio novi paralelan način obavljanja poslova. Ona dodaje da na povećanje korupcije utječu sva vanredna zbivanja u zemlji i okruženju, a naročito doba ekonomske krize , kada velikom broju ljudi prijeti siromaštvo.
- Svi se slažu s činjenicom o postojanju korupcije. Svi se slažu da treba nešto učiniti i to što prije i kontunuirano. Dakle, prvo je potrebno osigurati da se precizno detektiraju institucije, poslovi ipozicije u državnoj službi na kojimase obavljaju poslovi koji mogu biti izloženi korupciji. Takvi su poslovi i procedure javnih nabavki, zapošljavanja, odlučivanja o raspodjeli sredstava iz proračuna, grantova, poticaja i slično. Implementiranjem planova integriteta u institucijama i radom agencija koje se po zakonu bave prevencijom korupcije može se učiniti dosta – kazala je Marić za „Dnevni avaz“ .
Prema njenim riječima, poslovanje države se u zadnje vrijeme pokušava upoređivati s korporativnim upravljanjem,vođenjem projekata, što dovodi do dodatne zabune i otvara mjesto za potencijalnu korupciju.
- Državne institucije i zaposleni u njima implementiranjem svih zakona, poštivanjem rokova i podizanjem svijesti zaposlenih će utjecati na povećanje prevencije za borbu protiv korupcije. Svaki strateški dokument treba, kao jedan od ciljeva, posebno tretirati kako bismo potaknuli prevenciju korupcije i dobro upravljanje kroz implementaciju – dodaje Marić.
Bojana Škrobić-Omerović izvršna direktorica Vijeća stranih ivestitora u BiH, kaže da je korupcija još uvijek veliki izazov za našu zemlju, međutim u posljednje vrijeme zabilježen je odredjeni napredak.
- Upravo i taj segment utiče na priliv stranih investicija, a sama pozicija BiH je još uvijek loša u regionu. Zemlje iz okruženja imaju daleko veći broj stranih investicija zabilježen u protekle dvije godine. Korupcija i ogroman adminstrativni aparat u BiH su usko vezani i predstavaljaju osnovne prepreke za ulagače, bili oni domaći ili strani – kazala je Škrobić-Omerović.
Prema njennim riječima svaki investitor prvenstveno sagledava: opću sigurnost, političku stabilnost, pravnu sigurnost, porezni okvir, tržišni potencijal, kvalitetu i trošak radne snage, vrijeme potrebno da oplodi kapital, dostupnost sirovina, trošak kapitala.
- Investitori kad ulažu u odredjenu zemlju, prije svega žele imati stabilan sistem koji će zaštiti njihov kapital i garanciju zemlje da će njihova investicija biti zaštićena svim raspoloživim medjunarodnim i domaćim pravnim instrumentima - kazala je Škrobić-Omerović.
Ona ističe da su brojne prepreke s kojima se susreću investitori. Prije svega, vrlo su kompleksni organizacija i način funkcioniranja države.
- Svi smo svjesni naše ekonomske, pravne, političke i ostale podijeljenosti, nedosljednosti u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti. Čak i kad postoje dobra zakonska rješenja ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani svakodnevno susreću sa problemima kad institucije, a zbog svoje kompleksnosti i neadekvatnog birokratskog aparata, počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti – smatra ona.
Institucionalno okruženje je, kaže, ranjivo na korupciju, a velika administracija upravo otvara vrata korupciji.
- Veći broj nivoa odlučivanja u BiH, posebno u FBiH predstavlja sistem koji je neodrživ i koji upravo stvara prostor za korupciju. Jedno sveobuhvatno mapiranje parafiskalnih nameta i dozvola bi trebalo pomoći u boljoj transparentnosti. Korupcija koči ekonomski, politički i razvoj vladavine prava , te izaziva negativan efekat na dugoročni održivi razvoj naše zemlje. BiH treba bolji regulatorni okvir i efikasan mehanizam implementacije propisa, koji se trenutno primjenjuju. Također, novi propisi koji se planiraju donositi, trebaju biti u skladu s EU propisima, ali isto tako i stabilni i predvidivi, kako bi se prostor za korupciju sveo na mogući minimum – kazala je Škrobić-Omerović.
Prema njenom mišljenju BiH ima mogućnost napretka ako se afirmiše ekonomija na proizvodno - izvoznoj platformi.
- BiH se treba razvijati na bazi proizvodnji. Potrebna je reindustrijalizacija države. Ključno bi bilo privući kapital koji bi se uložio u proizvodne pogone koji bi bili namijenjeni kako domaćem tržištu tako i izvozu, tako bi se zaposlili BiH građani – kazala je naša sagovornica dodajući da su stabilan i predvidiv zakonski okvir, usaglašeni domaći propisi s EU propisima, te efikasno sudstvo, garant su za privlačenje investicija i smanjenje korupcije.
Rajko Kecman, član Predsjedništva Udruženje građana „Tender“ ističe da je u proteklih devet godina korupcija kontinuirano iz godine u godinu rasla
.- Razlog tome su nedovoljno jasne i precizne zakonske odredbame, a naročito neodgovorno postupanje nadležnih ključih institucija, prije svega Agencije za javne nabavke, koja je nevršenjem monitoringa nad provedenim postupcima širom otvorila vrata netransparentnosti, a time i nekontrolisanom provođenju postupaka faktički u 4 oka kao što su direktni sporazumi, konkutrentski zahtjevi bez objave i pregovarački postupci bez objave – kazao je Kecman.
Takvi tajni postupci načinili su crnu rupu za legalnu pljačku javnih sredstava i isti su na godišnjem nivou dostigli učešće preko 75 posto u ukupnoj strukturi provedenih javnih nabavki.
- Korupcija u javnim nabavkama apsolutno najviše ugrožava javna finansijska sredstva u BiH, jer od oko 4 milijarde KM koliko se godišnje utroši u nabavkama roba usluga i radova više od milijarde KM završi u džepovima najodgovornijih funkcionera i rukovodstava političkih partija i elita iz kojih dolaze. Oni raspolažu s javnim sredstvima za navedene namjere, u sprezi s koruptinim lobijem, naročito iz krupnog privatnog sektora.
Istraživanjima “Tendera” za 2013. godinu utvrđeno je da su otvoreni postupci koji se jedino javno oglašavaju učestvovali samo s 24,86 posto što je najlošiji rezultat i u svjetskim razmjerama.
On ističe da jedino uspješno i efikasno rješenje za eliminisanje korupcije u našoj, kao i drugim zemljama mora da bude prije svega u donošenju jasnih i preciznih zakonskih odredbi odnosno pravila igre koja će posjedovati efikasne mehanizme za dosljednu jednaku primjenu odredbi na sve učesnike kako na građane i prvredne subjekte, tako i na sva pravna lica pa i one koji su dužni da provode Zakon.
- Prioritetne mjere koje bi nova vlast poslije izbora trebala preuzeti bilo bi hitno donošenje novih ili pak izmjene i dopune postojećih zakonskih rješenja kao što su npr. Zakon o ispitivanju porijekla imovine od 1991. do danas, Zakon o finansijskim transakcijama koji također BiH jedino u Evropi nema, što generiše inflaciju i doprinosi ukupnom destruktivnom stanju u društvu, posebno ugrožavanjem malih i srednjih preduzeća, ZJN, Izborni zakon, Zakon o sukobu interesa, Zakon o slobodi pristupa informacijama koji nema sankcija, primjena Zakona o zabrani diskriminacije i niz drugih zakonskih propisa – kazao je Kecman.