Gradnja solarnih elektrana sve je popularnija u BiH. Samo na mrežu EP HZ HB do sada je priključena 71 solarna elektrana.
“Postrojenja obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije u ovisnosti o instaliranoj snazi postrojenja, sukladno članku 15. uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i određivanje naknada za poticanje (Službene novine FBiH, broj 48/14, od 18. lipnja 2014.), dijele se na mikropostrojenja: od 2 kW do i uključivo 23 kW, minipostrojenja: od 23 kW do i uključivo 150 kW, mala postrojenja: od 150 kW do i uključivo 1000 kW, srednja postrojenja: od 1000 kW do 10.000 kW te velika postrojenja: više od 10.000 kW”, navode iz JP EP HZ HB.
Od ukupno 71 priključene solarne elektrane na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar, priključeno je 30 mikropostrojenja, 39 minipostrojenja te dva mala postrojenja. Najveći broj solarnih elektrana priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB je na području općine Stolac. Prema podacima EP HZ HB, na području ove općine nalaze se čak 22 solarne elektrane.
Kako se navodi u nacrtu strategije općine Stolac, za razdoblje od 2015. do 2024. na području ove općine još 96 investitora u fazi je dobivanja potrebnih odobrenja za gradnju solarne elektrane. Nakon Stoca općina s najvećim brojem solarnih elektrana je Prozor-Rama gdje je do sada izgrađeno i na mrežu EP HZ HB priključeno 12 solarnih elektrana. U Čitluku je izgrađeno sedam solarnih elektrana, Mostaru pet i Čapljini četiri.
Iz EP HZ HB objašnjavaju i koje su jačine solarne elektrane koje su priključene na njihovu mrežu.
“Na području općine Stolac skoro sve solarne elektrane priključene na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar spadaju u kategoriju minielektrana s instaliranom snagom oko 150 kW. Na području općine Prozor-Rama radi se o pretežito mikropostrojenjima snage do 23 kW. Na području općine Čitluk i općine Čapljina priključena je po jedna elektrana iz kategorije malih postrojenja sa snagama oko 1000 kW”, navode iz EP HZ HB.
Ovo Javno poduzeće na svoju mrežu ima priključene i minihidrocentrale, međutim, njihov broj je znatno manji.
“Na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar do sada je priključeno pet hidroelektrana. Tri su na području općine Prozor-Rama i po jedna na području općina Široki Brijeg i Vitez. Ovdje se radi o proizvodnim objektima iz kategorije mala i srednja postrojenja”, naveli su iz EP HZ HB.
Dodaju kako se udio proizvedene električne energije drugih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar, u odnosu na proizvedenu električnu energiju iz proizvodnih objekata JP EP HZ HB d.d. Mostar za 2018., kreće oko 1,23 posto.
Iz ovoga javnog poduzeća napominju kako, prema izvješću Operatora za obnovljive izvore i učinkovitu kogeneraciju s konca listopada 2018. još uvijek ima slobodnih dinamičkih kvota, oko 12.000 kW godine za priključenje solarnih elektrana.
Međutim, i JP EP HZ HB, po pitanju priključenja novih proizvođača el. energije iz obnovljivih izvora energije, ima definirana ograničenja, a sve u cilju zaštite stečenih prava postojećih kupaca i proizvođača, koji se odnose na kvalitetu el. energije.
Tako bi se potencijalni podnositelji zahtjeva za izdavanje prethodnih elektroenergetskih suglasnosti i elektroenergetskih suglasnosti za proizvođača trebali pravodobno informirati o stupnju “rezerviranosti” snaga na području konkretne poslovnice za koju su kao proizvođači zainteresirani te ako su kvote za tu poslovnicu “potrošene” svoje ambicije u pogledu izgradnje proizvodnih objekata iz OIE potražili u poslovnicama u kojima još uvijek postoji pričuva.