BANJALUKA - Prosječna junska primanja zaposlenih u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti u RS skočila su za 13,4 odsto i zabilježila najveći rast u odnosu na isti mjesec prošle godine, a odmah iza njih najznačajniji skok primanja zabilježen je u javnom sektoru u kojem su plate porasle za 11,2 odsto.
BANJALUKA - Prosječna junska primanja zaposlenih u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti u RS skočila su za 13,4 odsto i zabilježila najveći rast u odnosu na isti mjesec prošle godine, a odmah iza njih najznačajniji skok primanja zabilježen je u javnom sektoru u kojem su plate porasle za 11,2 odsto.
Ovo je samo jedan od indikatora na koje je ukazala najnovija analiza trendova kretanja prosječnih plata zaposlenih u RS, a koje je danas objavio Republički zavod za statistiku RS.
Istovremeno, najviše su pale plate zaposlenih u oblasti pomoćnih i uslužnih djelatnosti, čija je ovogodišnja julska plata bila čak 17,5 odsto manja u odnosu na iznos iz istog mjeseca prošle godine.
Zvanična statistika je potvrdila da je ukupno posmatrano ovogodišnja julska plata u odnosu na prošlogodišnju iz tog mjeseca realno veća za 4,5 odsto.
Tako su najvišu julsku neto platu dobili zaposleni u oblasti finansijskih djelatnosti, a ona je iznosila 1.281 KM.
U julu je najniža plata isplaćena radnicima u oblasti pomoćne uslužne djelatnosti i iznosila je 403 KM.
Statistika je ukazala i na rast primanja zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu (9,6 odsto), sektoru obrazovanja (9,7 odsto), te zaposlenih u turizmu i hotelijerstvu (7,2 odsto).
Julske plate u sektoru građevinarstva, u odnosu na isti mjesec prošle godine su pale za 0,7 odsto, dok su u oblasti trgovine na veliko bile manje za 0,8 odsto.
Božana Radošević, stručni savjetnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, ocijenila je da zaposleni u industriji imaju u prosjeku od 25 do 30 odsto niže plate od republičkog prosjeka, odnosno od sadašnjih 830 KM koliko on iznosi.
"U prerađivačkoj industriji, u građevinskom sektoru i oblasti trgovine prosječne plate, posmatrano iz mjeseca u mjesec, iznose oko 600 KM, dok su u oblasti ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti one ispod tog nivoa, odnosno iznose oko 540 KM", kaže Radošević.
Sa druge strane, kada je u pitanju oblast prerade rude i kamena, koja takođe pripada proizvodnom sektoru, prosječna plata radnika u tom sektoru u julu bila je 1.040 KM.
Radoševićeva je dodala da dugogodišnje analize kretanja iznosa ličnih primanja ukazuje na to da zaposleni u finansijskom sektoru imaju najviše plate u odnosu na sve ostale.
"Kod razmatranja statističkih podataka nikada iz vida ne treba gubiti to da postoji određen broj radnika koji ne dobija redovno platu, što značajno zna uticati na mjesečne statističke prikaze primanja, u zavisnosti da li su tog mjeseca dobili zaostale plate ili nisu dobili nijednu", kaže Radošević.
Iz Saveza sindikata RS su ukazali na izrazito visok stepen broja nezaposlenih, koji se kreće između 38 i 39 odsto, te dodali da u prvom polugodištu ove godine stagnira stopa osoba s radnim iskustvom koje ostaju bez posla.
Komentarišući ovu analizu, Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, rekao je da je jedan od osnovnih uzroka rasta plata u javnom sektoru donesena odluka o povratu petodstotnog umanjenja plata zaposlenima u ovoj oblasti.
"Plate u javnom sektoru će rasti sve dok postoji mogućnost zaduženja kod MMF-a", kaže Pavlović.
On je konstatovao da u realnom sektoru primanja i dalje stagniraju i da je, u trenutnim uslovima, mogućnost njihovog povećanja veoma mala.
Najviše poskupjeli duvan i komunalije
Indeksi kretanja potrošačkih cijena potvrđuju da je građane RS najviše pogodilo poskupljenje duvana i komunalija.
Naime, cijena duvana u julu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, je za osam odsto viša, dok su cijene komunalija povećane za 4,3 odsto, a struje za 0,7 odsto.
Inače, ukupan indeks potrošačkih cijena iz jula ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine je bio manji za 1,1 odsto, navode posljednji podaci Republičkog zavoda za RS.
Statistika navodi da su cijene stanarine ostale nepromijenjene. Istovremeno su indeksi cijena obuće i odjeće pali za 7,4 odsto, dok su indeksi usluge predškolskog osnovnog obrazovanja porasli za 3,2 odsto.