Bosna i Hercegovina svojevrsni je paradoks kada je zapošljavanje u pitanju, jer u armiji nezaposlenih, koja prelazi pola miliona ljudi, poslodavci sve češće imaju problem zbog manjka radne snage.
Smatraju kako su razlozi za to višestruki, ali da se prije svega ogledaju u nepreciznoj statistici, pogrešnoj ulozi zavoda za zapošljavanje i loše plasiranim podsticajima za zapošljavanje.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kaže kako se biro za zapošljavanje koristi za ostvarivanje nekih drugih prava, pa su i oni koji rade u stvari na birou, zbog čega dobijamo enormne razlike u procentima zaposlenosti.
"Sa druge strane, naši podaci govore da sve više imamo problema s nedostatkom radne snage, kako po kvalitetu, tako i po broju, pa je procjena da je nezaposlenost upola manja nego što se prikazuje", kaže Trivić.
A to je, bar prema podacima projekta "World Top 20", 41,75 odsto, s čime je BiH treća zemlja na svijetu, a prva u Evropi po procentu nezaposlenosti. Iznad nje su samo Kongo i Džibuti. Po pitanju zaposlenosti, situacija je bolja u Avganistanu, Svazilendu, Angoli, Lesotou.
"Treba znati da mi i zemlje svijeta na različite načine određujemo ko je zaposlen, a ko ne. Ukoliko ste poljoprivrednik u zemljama Evrope s nekoliko dunuma zemlje i ako je obrađujete, vi niste nezaposleni", kaže on.
Ocjenjuje da projekti podrške zapošljavanju jednostavno nisu dobri i da način plasiranja sredstava treba mijenjati.
"Dobar dio novca kroz projekte prođe kao socijalna komponenta i pomoć ugroženim kategorijama, a u stvari se to tretira kao zapošljavanje. Većina projekata u samozapošljavanju ima malo efekta jer se na kraju ispostavi kako broj onih kojima se uplaćuju porezi i doprinosi ne raste", zaključio je Trivić.
Izudin Kešetović, ekonomista i profesor iz Tuzle, boji se kako će situacija biti i gora jer zemlju napuštaju i oni koji imaju posao jer u njoj ne vide perspektivu.
"Mi nemamo industrijalizacije i korporativnog sistema. Ne možemo na pekari bazirati zapošljavanje i napredak zemlje jer je to veoma mali učinak.
Takođe, nemamo ni koncept ekonomskog razvoja, jer država nema kapaciteta pa su silni podsticaji izraženi u milionima maraka u stvari samo bacanje novca", kaže Kešetović, prema čijim je riječima neophodna suštinska reforma države, i to sa vrha.
"Trebaju nam i nove javne politike i drugačiji pristup. Ovo što se sada radi nisu nikakve reforme", zaključio je on.
Inače, posljednji zvanični podaci pokazuju kako je prošle godine BiH napustilo 16.653 državljana, a da oko 30.000 čeka radne vize po zemljama Evropske unije. Zaključno s januarom, u BiH su na evidencijama zavoda i službi bile 511.922 osobe koje su tražile posao, a nezaposlenost je porasla u oba entiteta, kao i u Brčko distriktu.