Na području Unsko-sanskog kantona (USK), prema podacima kantonalne Službe za zapošljavanje, trenutno je 46.548 nezaposlenih osoba i stopa nezaposlenosti lagano se približava 60 posto.
Na području Unsko-sanskog kantona (USK), prema podacima kantonalne Službe za zapošljavanje, trenutno je 46.548 nezaposlenih osoba i stopa nezaposlenosti lagano se približava 60 posto.
U posljednje vrijeme sve je više građana koji su s rješenjima o otkazu pokucali na vrata biroa za zapošljavanje u ovom kantonu, što dovoljno govori o katastrofalnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji.
- Od oktobra prošle do kraja marta ove godine na evidneciju nezaposlenih na području USK-a prijavile su se ukupno 2.283 osobe i to samo po osnovu prestanka radnog odnosa, što je u finansijskom smislu povećalo naše obaveze na nekih 500.000 KM mjesečno po osnovu prava na redovne novčane naknade po osnovu nezaposlenosti – izjavio je za Fenu v.d. direktor Službe za zapošljavanje USK-a Ramo Sulić.
Dodao je da, pored toga, Služba servisira i 27.500 nezaposlenih osoba po osnovu korištenja prava na zdravstvenu zaštitu, kao nosilaca prava, te da obaveze po tom osnovu prema Zavodu zdravstvenog osiguranja USK-a mjesečno iznose 180.000 maraka.
- To dovoljno govori da naši osnovni prihodi ne mogu ni izbliza pokriti naše obaveze, tako da se u ovom dijelu oslanjamo na nesebičnu pomoć Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji svojim grant sredstvima za materijalno-socijalnu sigurnost za nezaposlene osobe uspijeva isfinansirati ovaj preostali dio nedostajućih sredstava – kazao je Sulić.
Po njegovim riječima, tokom prošle godine 12.200 osoba je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih, dok je po raznim osnovama brisano njih preko 6.000.
Od toga je 6.200 osoba zaposleno posredstvom Službe za zapošljavanje USK-a.
- Nažalost, uvijek je značajno veća brojka onih koji dolaze na evidenciju nezaposlenih, od ove koju mi uspijemo zaposliti posredstvom naših aktivnosti, putem raznih projekata, aktivnih politika zapošljavanja, podsticaja u zapošljavanju i tako dalje – pojašnjava Sulić.
Najviše se zapošljava, kako je dodao, u proizvodnim zanimanjima, metalske i građevinske struke u Republici Sloveniji. Pored toga, zahvaljujući novom sporazumu o zapošljavanju medicinskih radnika iz BiH u Saveznoj Republici (SR) Njemačkoj, više od 300 osoba s područja USK-a se zaposlilo. Kada je pitanju zapošljavanje na području USK-a najčešće je to prerađivačka industrija, javni sektor, itd. Dodaje da je najteže zaposliti osobe iz tzv. kategorije dugoročno nezaposlenih osoba, a takvih je gotovo polovina od ukupnog broja nezaposlenih.
- Najveći broj osoba tu je bez ikakvih kvalifikacija, znači NK zanimanja, a ima i određenih zanimanja u visokoj stručnoj spremi. Primjera radi, konstantno imamo suficit diplomiranih ekonomista u visokoj stručnoj spremi, ekonomista u višoj stručnoj spremi, pa čak i ekonomskih tehničara u srednjoj stručnoj spremi – kaže Sulić.
Smatra da bi ta činjenica trebala poslužiti obrazovnim institucijama da svoje obrazovne i upisne politike usklade sa ovim podacima, kako se ne bi više proizvodio kadar koji nam u svakom slučaju u budućnosti više ne treba.