Digitalizacija ipak ne ukida onoliko radnih mjesta koliko se to mislilo – mnogi poslovi nestaju, ali se zato otvaraju novi, vrlo zahtjevni. Sve to sa sobom donosi i veće doseljavanje u Njemačku – iz Evropske unije, ali i iz trećih zemalja. To je zaključak najnovijeg istraživanja Fondacije ”Bertelsman” pod nazivom “Doseljavanje i digitalizacija”, piše Deutsche Welle.
Prerađivačka industrija
Autori istraživanja prognoziraju da će se u budućnosti čak oko 80 posto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru usluga, ostvarivati na digitalnim temeljima.
Posebno masovna bi trebala biti digitalizacija mašina u prerađivačkoj industriji – strojeva kojima će ljudi u budućnosti samo uvjetno upravljati. Pritom će kompanije biti primorane osigurati IT servis za te mašine, i to po vrlo visokim cijenama.
Istovremeno, kompanije će morati znatno više ulagati u dodatno obrazovanje i obuku.
Autori ocjenjuju da njemačko tržište nije dovoljno pripremljeno za takav razvoj.
– Najveće usko grlo trenutno je nedostatak visokokvalificiranog kadra. Već sada je potražnja za visokoobrazovanim osobama daleko veća od ponude. To će se tako nastaviti i idućih godina – navodi se.
Potražnja za stručnjacima
U cjelini, potreba za radnom snagom u Njemačkoj će se u razdoblju 2017.-2035. smanjiti za gotovo 1,13 miliona. I to je umjereni pad, ocjenjuju autori ovog istraživanja i istovremeno naglašavaju da će se povećati potražnja za stručnjacima i specijalistima.
– Nasuprot tome, izgledi za niskokvalificirane radnike već danas su vrlo nepovoljni. Tako je u četvrtom kvartalu 2017. godine za 421. nezaposlenog s niskom stručnom spremom bilo ponuđeno samo oko 100 slobodnih radnih mjesta – piše Deutsche Welle.
Izazov se, ocjenjuju autori, može riješiti samo doseljavanjem, i to samo ukoliko godišnje u Njemačku bude dolazilo oko 260.000 ljudi.
Međutim, kvalifikacije onih koji trenutno dolaze ne zadovoljavaju buduće potrebe njemačke privrede. U posljednjih osam godina migracije radne snage iz trećih zemalja su više nego udvostručene, ali je pritom od ljudi koji su u 2017. došli u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU više od trećine njih bilo bez stručne kvalifikacije.
Tražitelji azila
Oko 65 posto ljudi iz zemalja iz kojih najviše dolaze tražitelji azila radi na pomoćnim poslovima.
Doseljavanje bi, međutim, moralo zadovoljiti kvalitativne zahtjeve tržišta rada, jer, ocjenjuju autori istraživanja, samo imigracija ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama omogućava njihovu brzu integraciju na tržište rada i sprečava nedostatak kvalificirane radne snage.
S druge strane, imigracija nekvalificiranih osoba predstavlja probleme za obje strane. Njen rezultat su „doseljenici koji ne mogu pronaći (adekvatan) posao i kompanije koje ne mogu (nastaviti) popunjavati slobodna radna mjesta”.