Obrtnici Federacije BiH nisu zadovoljni novim prijedlogom zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima koji će se naći na dnevnom redu današnje sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH.
Odgovornost
Kako je za Oslobođenje kazao Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, dosta zahtjeva koje su obrtnici poslali predlagaču zakona je usvojeno, ali je ipak ostalo i dosta tačaka koje nisu usaglašene, nisu ušle u zakon, a na kojima obrtnici insistiraju jer će, kako kaže, njihovim nedonošenjem obrt biti doveden u nezavidan položaj.
- Nekoliko je problema koje je potrebno riješiti. Jedan od njih je odgovornost kompletnom imovinom. Naime, mi tražimo da obrtnik odgovara imovinom obrta, a ne kompletnom imovinom, te bi zakonom trebalo precizirati šta je imovina obrta, a šta imovina fizičkog lica. Nije realno da obrtnik odgovara kompletnom imovinom, dok d.o.o. odgovara imovinom kapitala od 1.000 KM. Također, zakon bi trebao precizirati u kojim uslovima i kako član uže porodice može pomagati vlasniku obrta, da nam se ne bi javljale situacije sa terena, kao dosad, da inspekcija kažnjava lice koje mijenja vlasnika obrta koji je na bolovanju ili na godišnjem odmoru, istakao je Babić.
Prema njegovim riječima, ipak je najveći problem i najveća zamjerka obrtnika smanjenje članarine.
- Dosad je članarina bila jedan posto od prosječne plate, a sada je predviđeno da bude dvije KM. Smatramo da je to neprihvatljivo nisko, da na taj način Obrtnička komora FBiH, ali ni kantonalne komore neće moći raditi niti funkcionisati na način da pomažu obrtnicima kao dosad, istakao je Babić.
Obrtnici zamjeraju i stavku koja se odnosi na kupoprodaju obrta.
- Obrtnik koji je radio i stvarao brend 30 godina, ako nema ko da ga naslijedi ili ne želi da preuzme taj obrt, on ga ne može prodati, nego ga mora ugasiti, a taj koji kupi obrt, mora krenuti ispočetka. Smatramo da se time gubi ta povezanost starih zanata, gubi se tradicija, stoga smo mi zagovornici da se kroz zakon mora dozvoliti prodaja obrta, odnosno brenda koji je neko stvorio u okviru svoga obrta, kazao je Babić.
S druge strane, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, koji se oglasio jučer upravo o ovom zakonu, kaže kako je mogućnost kupoprodaje obrta ukinuta, jer u praksi to nije moglo biti realizovano na način propisan važećim zakonom, a bez prethodnog prestanka rada obrta.
- Obrt kao cjelina ne može biti prenesen na drugu osobu njegovom kupovinom, jer je ID obrta koji sadrži 13 cifara za svaku osobu različit, zbog čega ga je, prije prodaje, neophodno odjaviti. Dakle, kupoprodaja obrta može biti realizovana nakon odjave obrta, sklapanjem kupoprodajnog ugovora kod nadležnog organa. To što kupoprodaja obrta nije propisana zakonom ne sprječava mogućnost njene realizacije u praksi, napomenuo je federalni ministar.
Zukić je ukazao i na to da je ukinuta podjela obrta na vezane i posebne obrte, čime je, također prvi put, omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme koja je velikim dijelom sprječavala obrtnike, posebno mlade ljude, da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.
Prijedlog zakona omogućava i fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast penzijsko-invalidskog osiguranja.
- Kako obrtnici, kao pokretači ekonomije, predstavljaju važan segment privrede u Federaciji BiH, tako je i cilj prijedloga zakona da doprinese uspostavljanju znatno efikasnijeg okvira i povoljnijeg poslovnog okruženja i tako istinski unaprijedi oblast obrtništva, poručio je ministar Zukić.
Procedura
Bez obzira na to što nadležni ističu kako ovaj zakon prvi put omogućava obrtnicima vanjskotrgovinsko poslovanje, skraćenu proceduru i pojednostavljenu registraciju obrta, obrtnici se nadaju da će njihovi zahtjevi i amandmani biti prihvaćeni kako bi zakon bio dopunjen.
- Ukoliko zakon bude usvojen bez naših zahtjeva, to ne znači da ćemo odustati. Mi ćemo se nastaviti boriti da se u zakon uključe svi naši amandmani, kazao je Babić, dodajući kako od ovog zakona zavisi rad 50.000 registrovanih obrta i 112.000 zaposlenih u ovoj branši.