Priču o nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini znaju i ptice na grani, ali najveći apsurd u borbi s ovim problemom je uvoz radne radne snage koji bilježi trend rasta u našoj zemlji. Trgovci, agenti za nekretnine, profesori i radnici u prerađivačkoj industriji, saznajemo, sve ćešće koru hljeba pronalaze u bh. firmama. Zapitali smo se jesu li bolji od domaćih radnika ili su nam zaista potrebni?
Na osnovu godišnjih podataka portala Posao.ba, deficitarne kategorije poslova u BiH su u zdravstvu, komercijali, elektrotehnici, građevinarstvu, informacionim tehnologijama, zanatskim uslugama i ugostiteljstvu.
Udruženje poslodavaca Federacije BiH smatra kako BiH ima potrebu za uvozom radnika iz pojedinih djelatnosti zbog sve većeg odliva radne snage i neusklađenosti sistema obrazovanja i tržišta rada.
"Školstvo i upisne politike na srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama moraju biti usklađene s realnim potrebama društva i privrede. Neophodno je uraditi analizu i predviđanje trendova, potreba tržišta, kao i model praćenja rezultata na tržištu rada, jer je uvoz radne snage, između ostalog, i rezultat nekvalitetnog obrazovnog sistema koji je u mnogim segmentima površan i baziran isključivo na teorijskim znanjima", kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.
S druge strane, poslodavci iz većeg bh. entiteta ističu kako je opterećenje rada u FBiH najveće u Evropi, što svakako utječe na plaće radnika.
"Smanjenjem stope doprinosa pokrenulo bi se novo zapošljavanje i smanjenje nezaposlenosti, a povećale bi se i plaće postojećim radnicima", dodaju iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Potrebu uvoza radne snage u BiH uvidjeli su i članovi Unije poslodavaca RS-a koji već godinama upozoravaju kako tekstilna i idustrija kože i obuće u našoj zemlji ne mogu funkcionirati bez stranih stručnjaka. Jedini način da se popravi ovakvo stanje je školovanje domaćeg kadra u industriji kože i obućarstva.
Ukoliko se osvrnemo na podatak kako BiH ima samo jednog dječijeg kardiohirurga, dok smrtnost djece usljed srčanih anomalija raste, sasvim normalan potez bio bi zaposliti stručnjaka iz druge zemlje koji će liječiti naše mališane. Međutim, normalno je i razočarenje ljekara iz BiH na pitanje trebamo li zapošljavati njihove kolege iz inozemstva.
"Sasvim je destruktivno uvoziti stručnjake iz medicine u BiH. Nema nikakve potrebe za tim. Imamo toliko kvalitetnih ljudi koje trebamo educirati. Uz mala ulaganja dobili bismo zaista puno. Nama je potrebna reorganizacija zdravstva, reforma koja će donijeti bolje uslove u ovom sektoru. Nama dolaze stručnjaci iz Slovenije, Austrije i drugih evropskih zemalja koji educiraju naše kolege i to je pravi put kako da popunimo deficitarne pozicije", govori nam potpredsjednik Saveza doktora medicine i stomatologije FBiH Admir Suljić koji dodaje kako su u BiH najpotrebniji medicinski stručnjaci za visokosofisticirane djelatnosti.
Kako saznajemo, u prvih devet mjeseci 2017. izdato je 2.019 radnih dozvola strancima u BiH. Najveće povećanje zapošljavanja stranaca bilježi se u sektorima poslovanja nekretninama, poljoprivrede, šumarstva i ribolova te finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, saznajemo iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Ipak, već godinama BiH najviše zapošljava trgovce iz inozemstva. Tako je i ove godine, kao i proteklih, djelatnost trgovine na prvom mjestu s 455 izdatih radnih dozvola.
Najveći broj stranaca koji rade u BiH su iz Srbije, Crne Gore, Turske, Hrvatske i Kine.
"Prethodnih godina primjetan je kontinuiran trend smanjenja broja izdatih radnih dozvola državljanima Kine te kontinuirano povećanje broja izdatih radnih dozvola državljanima Italije, Kuvajta, Sirije i Saudijske Arabije", kazao nam je glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
Prema analizama Agencije za rad i zapošljavanje BiH, našoj zemlji su najpotrebniji radnici u oblastima trgovine, prerađivačke industrije, poslovanja nekretninama te obrazovanja.
Prilikom zapošljavanja u BiH stranci moraju imati dokaz iz svoje države o potrebi zapošljavanja, dok nadležni organi koji izdaju radnu dozvolu utvrđuju da li je osoba koja traži radnu dozvolu zavedena u evidenciji nezaposlenih osoba. Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara BiH u skladu s migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada.
Zavodi i službe zapošljavanja u BiH vjerovatno će i narednih godina bilježiti povećanje nezaposlenih pravnika, ekonomista i visokoobrazovanih osoba iz sličnih prezasićenih djelatnosti, dok će potražnja za odrđenim kadrom nastaviti rasti. Ukoliko nadležni ne poduzmu hitne korake za prilagođavanje realnim potrebama tržišta rada, moglo bi uslijediti masovno zapošljavanje stranaca u BiH.