BERLIN - Mnogo više od 20.000 ljudi godišnje bi moglo da dođe u Njemačku ako se računa da će oni, prije ili kasnije, povesti sa sobom i porodicu, kaže Andrea Nales (SPD), ministarka za socijalna pitanja, za Špigel.
BERLIN - Mnogo više od 20.000 ljudi godišnje bi moglo da dođe u Njemačku ako se računa da će oni, prije ili kasnije, povesti sa sobom i porodicu, kaže Andrea Nales (SPD), ministarka za socijalna pitanja, za Špigel.
Dodaje da građanima iz šest zemalja zapadnog Balkana hoće da olakša zapošljavanje i plaćenu profesionalnu obuku u Njemačkoj u kojoj trenutno ima rekordnih 600.000 slobodnih radnih mjesta, piše DW.
"Moramo da stvorimo kontigent radnih dozvola za državljane svih šest država Zapadnog Balkana. To bi bila mogućnost da se prekine vrzino kolo ulaska u Njemačku i deportacije", rekla je Nales.
Suština njenog prijedloga je da se u narednih pet godina, za ljude iz tih država godišnje ukupno obezbijedi 20.000 radnih dozvola - bez obzira na kvalifikaciju.
"Riječ je o radnim dozvolama, 20.000 godišnje, a ne o ljudima. Mnogo više od 20.000 ljudi iz Zapadnog Balkana bi moglo da dođe u Njemačku, ako se računa da će oni, prije ili kasnije, povesti sa sobom i porodicu", objasnila je ona.
Uobičajeno je da se u region Zapadnog Balkana računaju zemlje bivše SFRJ, bez Slovenije, plus Albanija. S obzirom da je Hrvatska članica EU, ovaj prijedlog ministarke se odnosi na Srbiju, Crnu Goru, BiH, Makedoniju i Albaniju.
Uslovi za dobijanje radnog mjesta bi bili: odobrenje njemačke Agencije za zapošljavanje, konkretna ponuda za radno mjesto ili profesionalnu obuku - uz platu na lokalnom nivou.
Nales je svoj prijedlog obrazložila ovako: "Ne može biti da sa zemljama poput Bosne i Hercegovine i Crne gore razgovaramo o kandidaturi za EU članstvo, dok istovremeno ljudi iz tih zemalja u Njemačku dolaze samo preko našeg zakona o azilu. To je pogrešan put i opterećuje sistem predviđen za potražioce azila."
Nales planira da uvede i druge olakšice. Naime, po sada važećem zakonu stranac može da se zaposli tek kada za to određeno radno mjesto nema prikladnih kandidata iz Njemačke ili neke druge članice EU.
"Tamo gde ima nepotrebnih prepreka trebalo bi ih ukinuti. Mogu da zamislim da se (ljudima za Zapadnog Balkana) poslije tri mjeseca boravka u Njemačkoj, na tri godine ukine to pravilo prioriteta za Nijemce i građane EU. Time bi se rasteretila i agencije za zapošljavanje", dodala je ona.
No, potpuno ukidanje te regulative je Nales odbacila.
"Još uvijek imamo 240.000 mladih ljudi koji ne uspijevaju da nađu posao i milion dugoročno nezaposlenih. Njih ne smemo zaboraviti", prenosi Špigel njene riječi.
Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) takođe piše o prijedlogu Andree Nales da se godišnje za 20.000 ljudi sa Zapadnog Balkana omogući posao u Njemačkoj, napominjući ujedno da sve više raste broj izbjeglica iz tog dijela Evrope.
"U tekućoj godini je skoro 45 odsto zahtjeva za azil došlo od ljudi iz tog regiona. Ti zahtjevi za azil se gotovo uvijek odbijaju ", piše FAZ.