Banjaluka - U Republici Srpskoj oko 80.000 radnika radi na crno, zbog čega se godišnje izgubi oko 316 miliona maraka budžetskog novca.
Banjaluka - U Republici Srpskoj oko 80.000 radnika radi na crno, zbog čega se godišnje izgubi oko 316 miliona maraka budžetskog novca.
Ovo su podaci Saveza sindikata RS, u kojem ističu da se procjenjuje da je u cijeloj BiH broj radnika koji rade bez ugovora o radu dostigao 240.000.
Izbjegavanjem prijave radnika poslodavci ne plaćaju doprinose na njihove plate, zbog čega bez novca ostaju fondovi PIO, zdravstvenog osiguranja i dječije zaštite, te Zavod za zapošljavanje, ali i budžet RS u koji se sliva porez na platu. Time su ugrožavaju i prava radnika, koji ostaju bez radnog staža i zdravstvenog osiguranja.
- Posmatrano na godišnjem nivou, fondovi i budžet RS prema paušalnim procjenama izgube oko 316 miliona maraka, a "na ruke" radnika bude isplaćeno oko 470 miliona - istakla je stručni saradnik za ekonomska pitanja u Sindikatu RS Božana Radošević.
Ona je naglasila da treba stvoriti sistem i strategiju zahvaljujući kojoj će se poslovanje u sivoj sferi učiniti skupljim od legalnog.
- Mora postojati potpuna i dosljedna primjena Zakona o radu i kolektivnim ugovorima. Treba se postaviti pitanje otkud poslodavcima novac kojim "na ruke" isplaćuju radnike izvan legalnih tokova - istakla je Radoševićeva.
Da je uvođenje armije "ilegalaca" u zakonske tokove veoma težak posao potvrđuju i u Republičkom inspektoratu za rad. Svakodnevnim kontrolama pokušavaju da uvedu red u ovu oblast. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine inspektori su obavili 3.558 kontrola širom RS i po osnovu ugovora o radu prekontrolisala 7.457 radnika. Zatekli su 480 radnika bez zaključenih ugovora o radu i koji nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
- Poslodavcima su izrečene novčane kazne veće od 400.000 maraka. Angažovanje radnika na crno najčešće je prisutno u oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te u uslužnim djelatnostima - istakla je portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Ona je istakla da je Vlada RS u okviru reformskih mjera s ciljem suzbijanja rada na crno izmijenila zakonsku odredbu koja je poslodavcu ostavljala mogućnost da u roku od pet dana od zaključenja ugovora o radu prijavi radnika.
- Poslodavci će sada biti obavezni da sa datumom zaključenja ugovora o radu radnika prijave i na obavezne vidove osiguranja, čime će se znatno smanjiti mogućnost kršenja zakona - pojašnjava Makivićeva.
Dodaje da s ciljem otkrivanja nepravilnosti rad inspektora organizuju u popodnevnim smjenama i vikendom.
- Republička inspekcija rada je 25. i 26. avgusta obavila 156 pojačanih kontrola u kojima je zatečeno 265 radnika, od čega poslodavci za 56 radnika nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu prijavili radnike na obavezne vidove osiguranja - kaže Makivićeva i dodaje da je poslodavcima izdato 46 prekršajnih naloga u vrijednosti od 86.600 maraka.
U Inspektoratu ističu da će u nerednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama u svim smjenama i tokom vikenda, te da inspektori neće u obzir uzimati nikakva opravdanja za nezakonito zapošljavanje.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da Unija ne podržava, niti stoji iza bilo kog poslodavca koji nezakonito drži i zapošljava radnike.
- Pozivam kontrolne organe da rade svoj posao, da nema zaštićenih i da svako ko radi mimo zakona odgovara za svoje postupke - kaže Škrebić.
Kazne
Poslodavac koji sa radnikom ne zaključi ugovor o radu i ne prijavi ga na obavezne vidove osiguranja platiće kaznu od 2.000 do 15.000 KM, koliko je propisano Zakonom o radu.
- U skladu sa svojim ovlašćenjima inspektori mogu izreći samo najmanju definisanu kaznu - rekla je Dušanka Makivić.
Paušalni gubici institucija na godišnjem nivou zbog rada na crno
Fond PIO -147 miliona maraka
Fond zdravstvene zaštite - 96 miliona
Fond dječije zaštite - 12 miliona
Zavod za zapošljavanje radnika - 8 miliona maraka
Budžet RS - 53 miliona
Djelatnosti u kojima se najviše angažuju radnici na crno
- ugostiteljstvo,
- turizam,
- trgovina,
- eksploatacije i prerada drveta,
- uslužne djelatnosti