Industrijski pogoni u našoj zemlji godinama plaćaju visoke cijene gasa. BH Gas, sa druge strane, tvrdi kako cijene nisu visoke i da su među jeftinijim u Evropi. Istina je zapravo da neke firme plaćaju gas po jednoj, a neke po sasvim drugoj cijeni.
U cijenama za industriju razlikuju se dvije vrste cijena: za industriju koja je na distributivnom sistemu i na sistemu gasovoda visokog pritiska. Cijena koju preuzima industrija sa distributivnog sistema jeste jedna od viših cijena u odnosu na Evropsku uniju. Ali, postoje i potrošači koji su na gasovodu visokog pritiska i kada se uporede - cijena koja je za tu industriju je među pet najjeftinijih u Evropi.
"Industrijski potrošač recimo u Visokom koji je na distributivnom sistemu, ima jednu cijenu, a potrošač recimo Željezara u Ilijašu, ima drugu cijenu. Potrošač u Ilijašu je na gasovodu visokog pritiska, razlika između ta dva potrošača je 40 posto", pojašnjava Almir Bečarević, savjetnik u kabinetu Uprave BH Gasa.
Poslodavci nisu zadovoljni načinima na koje su regulisane cijene gasa za privredu, a poseban problem predstavljaju i visoke marže, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
"Imamo distributivne firme, ja znam dvije koje to rade to su Sarajevogas i Visoko Ekoenergija, koje dodaju svoje marže koje su, po mom mišljenju, enormno visoke. Dat ću primjer, recimo cijena BH Gasa u BiH je negdje oko 500 KM za 1.000 kubika, tu je uključena cijena gasa prema Rusima, zatim transport u Ukrajinu, kroz Srbiju i tako dalje, i to je sve 500 KM. A onda Sarajevogas ili Visokogas uzme 200 KM što vam to kilometar do vaše fabrike", ističe Smailbegović.
Svijet na gas gleda kao na energent budućnosti: jeftin, ekološki prihvatljiv i lagan za transport. Ne čudi što je njegova potrošnja u Bosni i Hercegovini najmanja u odnosu na zemlje regiona kada isti standardi ne vrijede za sve.