BiH je danas izgubila 1,5 miliona KM potencijalnog prihoda. To je svakodnevni gubitak zbog nedostatka kvalificirane radne snage za potrebe softverske industrije u BiH.

Traži se 6.000 radnika za potrebe softverske industrije u BiH

Asocijacija kompanija softverske industrije Bit Alijansa procjenjuje da postoji hitna potreba za 6.000 softver-inženjera, programera i ostalih stručnjaka iz izvozno orijentirane bh. softverske industrije. Procjena je da bi se njihovim angažmanom u BiH prihodovalo više od 540 miliona maraka godišnje.

"Bit Alijansa smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala usmjeriti društvenu energiju na školovanje softver-inženjera. Ukoliko bi popunili sve potencijalne tražene pozicije u brzorastućoj softverskoj industriji, ona bi postala istinski motor razvoja našeg društva i vodeća izvozna industrija. Izuzev nekoliko pozitivnih primjera, nažalost, niti se institucionalno ulaže u obrazovanje ovog kadra kroz univerzitete, niti postoji odgovarajuća zakonska i budžetska podrška državnih struktura“, ističe Armin Talić, generalni menadžer Bit Alijanse.

S ciljem ukazivanja na izazove, te prezentacije dosadašnjih rezultata i aktivnosti realizovanih u svrhu osnaživanja softverske industrije u BiH, Bit Alijansa u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i prometa BiH organizuje 10. maja Drugu konferenciju o potencijalima razvoja softverske industrije BiH. Na konferenciji će biti predstavljen primjer Bugarske koja je iskoristila globalnu potrebu za softver-inženjerima.

Prepoznata je kao "Silicon Valley" ovog dijela Evrope, bugarska softverska industrija bilježi godišnji rast od 17 posto, zapošljava 65.000 stručnjaka i čini 2,4 posto BDP-a Bugarske.

Softverske kompanije u Bosni i Hercegovini najviše rade za međunarodne kompanije te svoja softverska rješenja izvoze. Za dalji razvoj ove industrije neophodni su odgovarajući obrazovani kadar, unaprijeđena infrastruktura i poslovno okruženje. Institucije vlasti na svim nivoima imaju svoju ulogu u ovome.

Ukoliko se ne popune prazna radna mjesta u bh. softverskim kompanijama, investitori će potražiti poslovne partnere na drugim tržištima, a time se neće spriječiti ni odliv mladih koji bi svoje zaposlenje našli u Bosni i Hercegovini.

"Obrazovni sistem ne prati potrebe tržišta. Proizvodimo kadar koji se dugo zadržava na biroima i doprinosi općem nezadovoljstvu", upozorava Talić i naglašava da softverska industrija očekuje od obrazovnih institucija i nadležnih ministarstva da usmjeravaju mlade da studiraju informacione tehnologije.

"S druge strane, država bi trebala ponuditi zakonska rješenja i odgovarajuće poticaje, jer softverska industrija ima mogućnost da smanji odliv mozgova te poveća platežnu moć stanovništva. Međutim, treba reagirati odmah", dodaje Talić.

Softverska industrija već sada ima značajno učešće u ukupnom bruto domaćem proizvodu BiH. Proizvodi "ekološki čiste proizvode", bilježi rast izvoza, primanja su za 50% iznad prosjeka u zemlji, više od pola zaposlenika je mlađe od 35 godina.

Bit Alijansa okuplja 33 softverske kompanije sa više od 2.000 visokokvalificiranih zaposlenika. Procjene su da u BiH trenutno radi između 4.000 i 4.500 programera. Iz bh. škola izađe do 250 softver-inženjera godišnje.