U šest država zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija) prošle godine otvoreno je 190.000 novih radnih mjesta, potvrđeno je za „Avaz“ iz Svjetske banke (WB).
Od ovog broja, u BiH je kreirano 9.400 novih radnih mjesta. Ovaj podatak napokon otkriva istinu o zapošljavanju u BiH i demantira aktuelnu vlast, koja se ne prestaje hvaliti da zapošljava desetine hiljada građana.
Pravo stanje
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u januaru prošle godine iznosio je 749.566, dok je u januara 2016. bilo zaposleno 717.929 osoba. Na osnovu ovih podataka vlastodršci su izračunali razliku između i prikazali podatak od 31.637 osoba kao broj novozaposlenih zahvaljujući njihovim „pozitivnim“ reformama.
Podaci Svjetske banke, međutim, raskrinkavaju ovu predizbornu priču vladajućih stranaka te prikazuju pravo stanje na terenu. Ekonomski analitičari ističu da je, u najmanju ruku, neozbiljno prikazivati da je 31.637 broj zaposlenih, jer, kako su pojasnili, tu se ubrajaju i ljudi koji su napustili našu državu, kao i svi oni koji su diskriminatornim vladinim mjerama skinuti s evidencije brojnih zavoda za zapošljavanje.
Ekonomista Damir Miljević u razgovoru za „Avaz“ ističe da treba napraviti veliku razliku između stanja zaposlenosti i kreiranih radnih mjesta.
- To što je u BiH smanjena nezaposlenost, ne mora značiti da je to posljedica novog zapošljavanja. To u našoj državi definitivno nije tačno i iz više razloga. Prvenstveno, imamo podatak da je prošle godine u Sloveniju i Njemačku otišlo 25.000 bh. građana. Tačnije, to je broj ljudi koji je dobio radne dozvole – pojasnio je Miljević.
Igra brojevima
Dodao je da je odmah s evidencija zavoda skinuto oko 20.000 ljudi, a preostalih 5.000 već je negdje radilo.
- Ekonomija u svijetu je ozbiljna stvar, ali u BiH se svi vole igrati brojevima. Kod nas je i ekonomija stavljena u funkciju politike, pa me nisu iznenadile izjave političara o desetinama hiljada zaposlenih. Ovdje niko ne odgovara za krivične postupke, a da ne govorimo o nekim izjavama. Radi se o namjernom obmanjivanju javnosti, propagandi i „fake newsu“, a naročito u ovoj izbornoj godini – zaključio je Miljević.
Zamjensko zapošljavanje
- Drugi faktor zbog čega se pojavljuje razlika između podataka Svjetske banke i onih kojima barataju političari je zamjensko zapošljavanje. Ne može se računati novo zapošljavanje ako je neko otišao u penziju i na njegovo mjesto je doveden drugi čovjek. To nije novo radno mjesto i novi kreirani posao, to je zamjensko zapošljavanje. Podaci Svjetske banke u tom segmentu su najtačniji, jer se isključivo odnose na kreirana radna mjesta – naglasio je Miljević.