Prerađivačka industrija RS, koja je motor privrede, ojačala je u 2017. za 6,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a pozitivni pokazatelji doprinijeli su otvaranju više od 2.000 novih radnih mjesta i većoj zaradi preduzeća.
Krvnu sliku prerađivačke industrije razmatrala je juče Vlada RS i usvojila informaciju o stanju u ovom privrednom sektoru za 2017. godinu. Prema podacima iz te informacije, u prerađivačkoj industriji je lani prosječno bilo zaposleno 54.440 radnika, što je za 2.318 ili 4,4 odsto više u odnosu na 2016. godinu.
- Ukupan prihod 1.963 preduzeća iz prerađivačke industrije iznosio je 5,22 milijarde KM, što je za 3,74 odsto više na godišnjem nivou. Neto dobit je istovremeno porasla 6,6 odsto na 316,10 miliona - navedeno je u informaciji o stanju u prerađivačkoj industriji.
Ovi pokazatelji popraćeni su i rastom izvoza proizvoda prerađivačke industrije, dok je s druge strane u usponu i uvoz, ali sa manjom stopom rasta od izvoza.
- Preduzeća iz prerađivačke industrije u 2017. godini izvezla su robu vrijednu 2,93 milijarde KM, što je rast od 16,7 odsto, dok je u isto vrijeme uvoz povećan po stopi od 10,1 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je 74,93 odsto, što je za 4,2 procenta više u odnosu na prethodnu godinu - podaci su Vlade.
Poslodavci ističu da pomaka u prerađivačkoj industriji ima i da je za zadržavanje tog trenda i jači zamah potrebna pomoć institucija.
- Teško ćemo ovaj trend zadržati ako ne počnemo raditi na drugim mjerama koje su, prije svega, definisane memorandumom koji smo potpisali sa Vladom RS. Potrebno je što prije realizovati mjere koje se odnose na smanjenje oporezivanja rada. Mi ostajemo i bez radne snage koja odlazi, zbog čega mora doći do povećanja plata koje će odnijeti svu ovu korist ili će se preliti u budžet kroz poreze i doprinose. Zbog toga bi mnoga preduzeća iz prerađivačke industrije mogla doći u poteškoće jer neće sve to moći kontrolisati. Pozitivni rezultati iz prošle godine nestaće u magli ako nadležne institucije ne donesu nove mjere - kazao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
Istog stava su i ekonomisti, koji navode da bi Srpska trebalo da izradi strateška dokumenta izvoza u zemlje Evropske unije i okruženja od čijih tržišta domaća preduzeća najviše zavise.
Javna potrošnja je na takvom nivou da ni ovi pomaci u prerađivačkoj industriji ne mogu obezbijediti bilo kakva povećanja zarada u realnom sektoru, odnosno davanja iz budžeta u smislu socijalne pomoći i penzija.
Ovo je tek početak, a za njegovo održavanje potrebni su strateški dokumenti i pomoć države. Ne treba sada pokazivati neko pretjerano zadovoljstvo već nastaviti raditi kako bi se sve to multiplikovalo i kroz druge sektore - kazao je ekonomista Goran Radivojac.