Stopa nezaposlenosti u 2017. u Federaciji manja je za 5,6 posto u odnosu na 2016, odnosno za 9,4 posto u odnosu na podatke iz 2012. godine.
Rezultati su ovo ankete koju je Federalni zavod za statistiku proveo kako bi došao do podataka o tri osnovna, međusobno isključiva kontingenta stanovništva: zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih. Domaćinstva koja žive u stambenoj jedinici uzeta su kao uzorak, njih 6.196, a anketiran je svaki član tog domaćinstva.
Mladi
- Ako posmatramo period od 2012. do 2017. godine, stopa nezaposlenosti, koja je 2012. iznosila 29, a 2016. 25 posto, kontinuirano pada, dok je stopa zaposlenosti koja je za osobe od 20 do 64 godine 2012. iznosila 40,2 posto, 2017. porasla na 44,1 posto.
Od 2012. stopa zaposlenosti u starosnoj grupi od 20 do 64 godine bilježi rast o 3,9 posto i najveći rast stope je zabilježen u posljednjoj godini i to za 2,3 posto.
Od 2012. do 2017. stopa nezaposlenosti u istoj grupi bilježi pad od devet posto. Najveći pad zabilježen u posljednjoj godini je za 5,1 posto, kazao je pomoćnik direktora Zavoda za statistiku FBiH Amer Korić.
Stopa nezaposlenosti najveća je u kategoriji mladi, ali kako je kazao, to je zbog toga što se veći dio njih školuje pa i ne traži posao. Ista situacija je i u Evropskoj uniji, gdje najveći broj nezaposlenih predstavljaju mladi.
- Najveći broj osoba prema statusu u zaposlenju su zaposlenici od 81,2 posto, to su osobe koje rade za platu, nemaju vlastiti biznis, dok je 16,7 posto samozaposlenih, to su vlasnici biznisa koji mogu zapošljavati određene osobe i imamo neplaćene i pomažuće članove domaćinstava na koje otpada 2,2 posto. Struktura zaposlenih osoba prema školskoj spremi pokazuje da je najveći broj zaposlenih u 2017. godini sa srednjom školom 67,9 posto, kao i najviše nezaposlenih sa 72,9 posto, istakao je Korić.
Grupe
Prema grupama područja djelatnosti, najveći broj zaposlenih u 2017. godini je u uslužnim djelatnostima (obrazovanje, trgovina, naučne, stručne i tehničke djelatnosti, prevoz, ugostiteljstvo, zdravstvo, javna uprava, itd) 55,5 posto, zatim u nepoljoprivrednim djelatnostima (rudarstvo, građevinarstvo, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i vodom, itd) 32,7 posto i poljoprivrednim djelatnostima 11,8 posto.