BANJALUKA - Republička inspekcija rada za prvih šest mjeseci ove godine po osnovu ugovora o radu kontrolisala je 6.188 radnika i za njih 370 utvrđeno je da nisu imali zaključen ugovor o radu sa poslodavcem, te da nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
BANJALUKA - Republička inspekcija rada za prvih šest mjeseci ove godine po osnovu ugovora o radu kontrolisala je 6.188 radnika i za njih 370 utvrđeno je da nisu imali zaključen ugovor o radu sa poslodavcem, te da nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
Dušanka Makivić, viši stručni saradnik za odnose s javnošću Republičke uprave za inspekcijske poslove, naglašava da su inspektori u takvim slučajevima rješenjem nalagali poslodavcu da radniku obezbijedi radno-pravni status u skladu sa zakonom, ali su izdavali i prekršajne naloge.
"Angažovanje radnika na crno najčešće je prisutno u oblasti ugostiteljstva i turizma, uslužnim djelatnostima, trgovini, eksploataciji i preradi drveta, te građevinarstvu", naglašava Makivićeva.
Dakle, utvrđeno je da je šest odsto kontrolisanih radnika radilo na crno, a poslodavci, komentarišući ovaj omjer, ističu da to nije povoljna slika, ali da nije ni kritična.
"Sad će vjerovatno Savez sindikata RS 'okrenuti' kako je to ogroman broj. A u 'normalnim' državama procenat radnika na crno kreće se oko tri odsto, a u najboljim oko jedan odsto", rekao je Predrag Zgonjanin, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
On je istakao da je sada ljetni period, te da poslodavci angažuju i sezonske radnike.
"Dakle, ta brojka o radnicima na crno kod nas nije velika, ali je svakako treba suzbijati", kaže Zgonjanin.
Kao što je on i pretpostavio, sindikalci nisu zadovoljni jer, kako tvrde, stvarna slika o broju radnika na crno mnogo je gora.
"Naravno da nismo zadovoljni tom brojkom jer 370 neprijavljenih radnika za šest mjeseci apsolutno nema smisla. Cifra je bar tri puta veća!", poručuje Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.
Ona priznaje i da se problem ogleda u tome što neki radnici ne prijavljuju svoje poslodavce koji ih angažuju na crno.
"Međutim, mi ne možemo svaliti krivicu na radnike jer vremena su jako teška pa ljudi rade za tih svojih npr. 370 maraka i srećni su kad i to dođe. Imala sam priliku da od radnika čujem da je srećan jer može da plati kredit. A znamo i šta poslodavci rade: oni 'sklone' određen broj radnika pošto se često inspekcija najavi", kritikuje Vrabičićeva.
Međutim, Makivićeva uvjerava da je, kako bi otkrili nepravilnosti koje se ne mogu utvrditi u redovnom radnom vremenu, rad inspektora bio organizovan i u popodnevnim smjenama, u radne dane, ali i dane vikenda.
Kada su u pitanju sve kontrole koje je za šest mjeseci izvršila Republička inspekcija rada, bilo ih je 3.196, a u 971 slučaju, ili u 30 odsto kontrola, utvrđene su nepravilnosti.
"Poslodavcima je izrečeno 780 upravnih mjera kojima je naloženo preduzimanje određenih radnji u cilju otklanjanja nepravilnosti. Zbog počinjenih prekršaja izdata su 493 prekršajna naloga u vrijednosti većoj od 739.000 KM, a nadležnim sudovima je podneseno 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dvije krivične prijave", naglašava Makivićeva.