BANJALUKA - Ono o čemu se u BiH nedovoljno govori je problem neaktivnosti radnosposobnog stanovništva od 15 do 65 godina, koji su na evidencijama nezaposlenih, a ne traže zaposlenje.
BANJALUKA - Ono o čemu se u BiH nedovoljno govori je problem neaktivnosti radnosposobnog stanovništva od 15 do 65 godina, koji su na evidencijama nezaposlenih, a ne traže zaposlenje.
Ovo se ističe u studiji "Dijagnoza tržišta rada u BiH", koju je Ekonomski institut Sarajevo uradio za Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS i Svjetsku banku.
Ova studija je pokazala da je ukupan broj ovih osoba u 2014. godini iznosio 1.465.000. Kada se na taj broj dodaju i stvarno nezaposlene osobe, kojih ima 311.000, dobije se da su dvije trećine osoba u radnoj dobi nezaposlene ili neaktivne. Prema ovom pokazatelju, BiH je rangirana među posljednjima u svijetu.
Kako se u studiji navodi, problem aktivacije, odnosno zapošljavanja realno nezaposlenih, a neaktivnih osoba na evidencijama zavoda u BiH, je u tome što ih je većina samo sa završenom osnovnom školom i niže, što su mnogi od njih penzionisani prije 65. godine, te nesposobni za rad ili obeshrabreni, odnosno vjeruju da ne mogu naći zaposlenje.
Alija Remzo Bakšić, izvršni direktor Asocijacije poslodavaca BiH, osvrćući se na ovu analizu, ističe da je, pored hitnih mjera poboljšanja poslovnog ambijenta u BiH, jedna od mjera za smanjenje nezaposlenosti i u reformi institucija u sastavu tržišta rada.
"To znači obrazovni sistem u skladu s potrebama tržišta rada, škole za dokvalifikacije i prekvalifikacije, škole za cjeloživotno učenje, jer ko zna da li će oni koji sada imaju određene kvalifikacije za nekoliko godina s istima moći kvalitetno da obavljaju posao koji rade", istakao je Bakšić.
Kao jedan od razloga za demotivisanost kvalifikovanih radnika u BiH, naročito mladih, Bakšić vidi u zabludi da je dobar i siguran posao jedino moguć u javnom sektoru, međutim, kako navodi, za ova radna mjesta u BiH potrebna je "stranačka veza". On ističe da privatni sektor u BiH, a tako i svijetu, ne bira radnika po stranačkim vezama, nego onoga ko će mu donijeti profit, zbog čega je bitna stručnost radnika, te da u tom smjeru treba i ići.
"Danas je potrebno i da nezaposleni direktno kontaktiraju poslodavce i proslijede im CV i pokucaju na vrata firmi. Od čekanja nema ništa", ističe on. Sa druge strane, Danko Ružičić, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje RS, u ime Saveza sidnikata RS ističe da je jedna od mjera na kojoj je insistirao Sindikat u RS, a koje se sprovode ove godine, da Zavod i Vlada podstiču zapošljavanje teško zapošljivih kategorija, prije svega lica preko 45 godina, kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija radnika kod poslodavaca u privredi. On, takođe, navodi da ima dosta osoba na evidencijama nezaposlenih u BiH koje rade na crno jer jedino tako mogu i da rade.
"Procjenjujemo da u RS ima bar oko 10.000 ljudi koji se zbog ovih razloga vode kao pasivni tražioci posla na birou", istakao je on.
Hasan Sejdić, zamjenik predsjednika Udruženja nezaposlenih BiH, istakao je da je jedan od njihovih prijedloga mjera za smanjenje stope nezaposlenosti da se smanje nameti privredi, ali da se pooštre kontrole i povećaju kazne nadležnih inspekcijskih organa kada je posrijedi rad na crno.
"Oni koji rade na crno su na evidencijama Zavoda zbog zdravstvenog osiguranja, ali to nije rješenje. Potrebno je zaustaviti taj pogrešan trend", istakao je on. On je, takođe, istakao da je neophodno u BiH dosta više napora uložiti na usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.