Za nepune četiri godine u Mostaru, koji je na turističkoj karti pozicioniran kao atraktivno turističko odredište, sa starom gradskom jezgrom koja je pod zaštitom UNESCO-a, od tri nova radna mjesta, dva bi bila upravo u turističkoj djelatnosti, piše Večernji list BiH.
Za nepune četiri godine u Mostaru, koji je na turističkoj karti pozicioniran kao atraktivno turističko odredište, sa starom gradskom jezgrom koja je pod zaštitom UNESCO-a, od tri nova radna mjesta, dva bi bila upravo u turističkoj djelatnosti, piše Večernji list BiH.
Veća financijska sredstva
Naravno, iznesene optimistične projekcije, na kojima je radio Ekonomski institut iz Sarajeva, ne mogu biti ostvarene ako se u turizam i prateću turističku infrastrukturu u Mostaru ne ulože veća financijska sredstva. Analize tog instituta pokazale su kako “u ukupnim efektima turizam stvara 10,8 posto radnih mjesta u gradu Mostaru i s 8,75 posto sudjeluje u stvaranju BDP-a grada. U projekcijama do 2020. procjenjuje se kako turizam može stvoriti 13,5 posto radnih mjesta i s 11,5 posto sudjelovati u BDP-u grada. Od tri nova radna mjesta do 2020., turizam će stvoriti dva”. Prema analizi, prilike za razvoj turizma generiraju se iz ekonomskog rasta i kulturoloških potreba ljudi, pri čemu su osnovne emitivne destinacije za turizam grada Mostara iz zemalja EU. Izgradnja autoceste na koridoru Vc stvorit će nove prilike za razvoj turizma, koje omogućavaju veću valorizaciju potencijala turizma. Razlozi zbog kojih u ekonomskom razvoju Mostara turizam igra nešto manju ulogu u odnosu na turizam BiH su neiskorištenost potencijala, neizgrađen koncept u upravljanju turističkom destinacijom, nerazvijena materijalna infrastruktura. Niska kvaliteta ponude i doživljaja za posjetitelje čine da se i potencijali turizma samo djelomično koriste za povećanje zaposlenosti, BDP i uopće ekonomski i društveni razvoj grada, piše u studiji. Oni nude i neka rješenja za razvoj turističke djelatnosti u gradu na Neretvi u četiri točke.
Preokret i nova strategija
Prvo je, kako ističu, “potrebno ostvariti strateški preokret od autarhičnog ka konceptu integralnog turizma, potom afirmirati način upravljanja turističkom destinacijom grada Mostara, a u kasnijoj fazi koncept upravljanja klasterom turizma grada Mostara. U tome je branding destinacije Mostar zaštitni znak i simbol posebnosti i kvalitete turističke destinacije, a turističke organizacije i prateća industrija djeluju u jedinstvenom lancu vrijednosti za sve izbirljivije domaće i strane goste.
Treće je osigurati model privlačenja investicija i poboljšanja investicijske i poslovne klime za investitore, pri čemu treba osigurati vodeći udio privatnog kapitala, rastući udio javnog i privatnog partnerstva i ograničen udio javnog kapitala za investicije koje ne mogu osigurati profitabilnost, a predstavljaju infrastrukturu za razvoj turizma. I na kraju je potrebno osigurati stalni rast konkurentnosti turizma grada Mostara unapređenjem ljudskih resursa cjeloživotnim učenjem, razvojem marketinga, primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, standardizacijom turističkih usluga na osnovi standarda EU, suradnjom sveučilišta i turističkog gospodarstva i osiguranjem održivog razvoja.